AMBULANTE

Ambulanta za poremećaj spavanja


Pregled u ambulanti za poremećaje spavanja sastoji se od razgovoras pacijentom, nekada i s osobom s kojom spava radi opisa manifestacijetijekom sna kojih bolesnik nije svjestan, orijentacionog neurološkog pregledate ispunjavanja upitnika o spavanju i dnevnoj budnosti. Ponekad bolesnikbude zamoljen da vodi dnevnik spavanja kroz određeni vremenski period do slijedeće kontrole. Nakon toga specijalist medicine spavanja određuje indikaciju za polisomnografiju.

Medicina spavanja je relativno mlada interdisciplinarna medicinska struka. Bavi se dijagnosticiranjem i liječenjem manifestacija vezanih uz spavanje kao dnevnih posljedica poremećenog noćnog spavanja. Njen razvoj omogućilo je otkriće polisomnografije 50 tih godina prošlog stoljeća. Polisomnografija je snimanje rada mozga i praćenja nekih drugih vitalnih funkcija u snu, to jest tijekom cijele noći. Tako dobivamo objektivni uvid o bolestima vezanim uz spavanje, a ne sama iskazivanja bolesnika i njegove okoline.

Što je polisomnografija?

Polisomnografija Polisomnografijaje dijagnostička metoda registriranja brojnih parametara tijekom jedne noći: EEG (elektroencefalografija - električna aktivnost mozga iz koje se određuju faze spavanja i dubina spavanja ali i eventualne epileptičke manifestacije u snu), elektrookulogram - praćenje očnih pokreta radi određivanja REM faze spavanja u kojoj sanjamo, EMNG brade - registriranje mišićnog tonusa koji opada u dubokom snu i REM fazi, respiracija radi registriranja nepravilnosti disanja u spavanju te zasićenost periferne krvi kisikom - važno radi procjene težine apneje u spavanju, EKG cjelonoćno monitoriranje srčanog rada i komparacija sa fazama spavanja, EMNG potkoljenica radi dijagnosticiranja bolesti nemirnih nogu. Sintezom svih dobivenih podataka i rezultata liječnik postavlja dijagnozu i određuje terapiju za svaki poremećaj spavanja.

Najčešći poremećaj spavanja je nesanica a zastupljena kod oko 10% odrasle populacije i očituje se poteškoćama usnivanja kao nemogućnošću održavanja kontinuiteta spavanja tijekom cijele noći. Zbog nedovoljnog i nekvalitetnog noćnog spavanja ljudi koji pate od nesanice duže vremena osjećaju se preko dana umorni, nenaspavani, potišteni, smanjenog radnog učinka, a javljaju se i tjelesni simptomi poput glavobolje, želučanih tegoba, bolova u mišićima i zglobovima. Bolesnici postaju tjeskobni kod ponovnog odlaska na spavanja jer strepe da opet neće moći zaspati. Nesanica koja traje duže od dva mjeseca ima tendenciju da postane kronična što znači više godišnja. Zato treba svakoj nesanici prići ozbiljno, istražiti uzroke, procijeniti težinu poremećaja i liječiti ju.

Bolest apneja u spavanju pogađa 5% odraslih muškaraca i 2% žena. Najčešći je uzrok dnevne pospanosti. Nastaje zbog prekomjerne relaksacije mišića oko gornjeg dišnog otvora u snu. Tada u dubokim fazama spavanja zapada meko nepce i korijen jezika u ždrijelo i javi se apneja - prekid disanja koji može trajati i do 3 minute. Iza toga nastaje dramatična borba za zrak, bolesnik prodiše, budi se u površnije stadije spavanja i tako se te faze izmjenjuju i do nekoliko stotina puta u jednoj noći. Bolesnik obično ničega nije svjestan, ali se budi umoran, ponekad s glavoboljom, suhim ustima, a pospanost može biti nazočna tijekom cijelog dana. Pospani vozači predstavljaju veliku opasnost u prometu, a bolest apneja ukoliko se ne liječi dovodi do oštećenja moždanih stanica što se očituje pojačanom zaboravljivošću, ozbiljne posljedice se očituju i na kardiovaskularnom sustavu, a moždani udar je pet puta češći u neliječenih bolesnika s apnejom. Liječenje je uspješno i učinkovito.

Narkolepsija bolest napadaja spavanja - bolesnici preko dana osjete imperativnu potrebu da odspavaju desetak minuta i bude se osvježeni. Često im kod pozitivnih emocija zapada glava ili se ruše bez gubitka svijesti. Takva stanja valja razlučiti od epilepsije.

Parasomnije su stanja nepotpunog razbuđivanja iz sna kada bolesnici ustaju iz kreveta i hodaju po stanu, ali se s njima ne može uspostaviti kontakt (mjesečarenje). Ako ih se na silu pokuša vratiti u krevet mogu biti agresivni. Mjesečarenje je potencijalno opasno jer u takvim stanjima bolesnici mogu skočiti kroz prozor. Od drugih parasomnija spominjemo govorenje u snu, škrgutanje zubima, noćno mokrenje.

Bolest nemirnih nogu je nasljedna i manifestira se potrebom bolesnika da već od večernjih sati miče prstima stopala jer osjeća napetost u nogama. Radi toga otežano usniva i budi se noću. Spada u bolesti pokreta kao i Parkinsonova bolest i liječi se na sličan način. Postoje još brojne bolesti i sindroma vezanih u spavanje koji se u domeni specijaliste medicine spavanja.



Poliklinika Bates

Adresa: Svetice 15, 10000 Zagreb
Telefon: +385 (0)1 2338 000
E-mail: info@poliklinika-bates.hr

Radno vrijeme

Ponedjeljak-četvrtak: 7:00 - 21:00
Petak: 7:00 - 18:00
Subota: 8;00 - 13:00

O nama

Poliklinika dr. Bates je privatna zdravstvena ustanova specijalizirana za pružanje kompletne zdravstvene usluge.