Cilj svih preventivnih pregleda dojke je pronaći tumor u najranijoj fazi razvitka, kada je njegovo izlječenje gotovo 100%!

Preporuke Hrvatske lige za borbu protiv raka dojke glase:

• mlade djevojke trebaju početi sa samopregledom dojki već od 20. godine života (jedanput mjesečno između 5. i 10. dana menstruacijskog ciklusa)
• nakon 20. odnosno 30. godine života preporučuje se jedanput godišnje obaviti klinički i ultrazvučni pregled dojki,
• s 40 godina potrebno je obaviti prvu tzv. bazičnu mamografiju, uz ultrazvučne kontrole svakih 6 mjeseci do godinu dana. Mamografija se potom preporučuje svake dvije godine.
• nakon 50. godine života preporučuje se obaviti mamografiju jedanput godišnje.

Samopregled dojki i kako ga napraviti

To je postupak koji ženi omogućava da sama pregleda svoje dojke. Dobra je navika da žena svaki mjesec, 5 do 10 dana nakon završetka menstruacije, uvijek na isti i uobičajen način, obavi samopregled dojki. Time će s vremenom postići spoznaju o normalnom tkivu dojke te će moći na vrijeme otkriti pojavljivanje nepravilnosti tkiva ili tumora.

Prilikom samopregleda dojki, žena traži neuobičajena zadebljanja dojki, iscjedak iz bradavice, promjene na koži dojki (crvenilo, zadebljanje, naboranost, udubljenje, uvlačenje bradavica), neuobičajeno povećanje jedne dojke.

Dvije su vrste samopregleda dojki:

1. VIZUALNI PREGLED
   • stati ispred ogledala i pažljivo promotriti dojke - najprije sprijeda, a zatim se polako okrenuti na jednu i drugu stranu,
   • podignuti ruke iznad glave, gurnuti ramena prema naprijed i ponovno promotriti ima li na dojkama bilo kakvih promjena.
2. PREGLED RUKOM-OPIPAVANJE DOJKI - za pregled svake dojke koristi se suprotna ruka!
   • podignuti lijevu ruku i prstima desne ruke pažljivo opipati lijevu dojku: počinje se s gornjom vanjskom stranom dojke i kružnim pokretima pipa dojka s gornje i donje strane dok se ne pretraži cijela dojka; isto tako treba ispipati pazušnu jamu;
   • nakon toga podigne se desna ruka, a prstima lijeve ruke pretražuje se desna dojka na isti način;
   • grudi treba opipavati i u ležećem položaju: ispod lijeve lopatice treba namjestiti jastuk i podignuti lijevu ruku iznad glave, kružnim pokretima desne ruke opipa se lijeva dojka dok se ne pretraži cijela njena površina; postupak se ponavlja na desnoj dojci.

Klinički pregled dojki i susjednih regija je nezaobilazna temeljna dijagnostička pretraga koja obuhvaća inspekciju (analizu izgleda) i palpaciju (pipanje) dojki i susjednih regija. Preporučljivo ju je raditi u prvoj fazi ciklusa kad su dojke manje napete i manje bolne (ali to nije uvjet). Liječnik nastoji pregledavanjem dojke i pazuha otkriti postoje li u dojci kvržice. Klinički pregled dojki može otkriti neke vrste raka dojki koji nisu vidljivi na mamogramu.

Ultrazvuk dojke je dijagnostička metoda izbora za žene mlađe životne dobi. Dokazano je da nije štetan, a uz mamografiju značajno podiže točnost dijagnostike zloćudnih i dobroćudnih bolesti dojke. Ultrazvučni pregled je od neprocjenjive vrijednosti u diferencijaciji između solidnih i cističnih promjena, kao i za razjašnjenja opipljivih kvržica u dojci. Sa sigurnošću od gotovo 98% pomoću ultrazvuka se može razlikovati radi li se o dobroćudnoj ili zloćudnoj kvržici. Ukoliko postoji ikakova dvojba o prirodi nalaza, pod ultrazvučnim vodstvom može se načiniti punkcija ili biopsija kako bi se dobile nove dijagnostičke i često prognostičke činjenice. Uporaba Color Doppler tehnike kod ultrazvučnog pregleda dojki omogućuje uočavanje patoloških obrazaca prokrvljenosti kod solidnih ili cističnih tvorbi.

Preporuke obavljanja ultrazvučnog pregleda:

• od 20 do 40-te godine života jednom godišnje
• od 40-70-te godine, uz mamografiju, jednom godišnje
• nakon 70-te godine života po potrebi

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene koje su premalene da bi se mogle napipati ili otkriti ultrazvukom. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci jednu do dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Jednostavna je, daje dobre rezultate, a zbog vrlo male količine zračenja, potpuno je bezopasna. Nisu potrebne nikakve posebne pripreme. Mamografija se obavlja u razdoblju kada su grudi najmanje osjetljive, odmah nakon završetka menstruacije (između prvog i desetog dana menstrualnog ciklusa). Prva mamografija, tzv. bazični mamogram, savjetuje se ženama oko 40. godine, a onda je treba ponavljati svake dvije godine.

Tako se preporuča sljedeće:

• bazična mamografija oko 40-te godine života
• od 40-50-te godine u razdoblju od 1-2 godine
• od 50-69-te godine jedanput godišnje
• od 70-te godine u razdoblju od 1-2 godine

Punkcija (citološka dijagnostika) je metoda kojim se pomoću tanke igle vadi punktat (tkivo) iz neke tvorbe koji se potom šalje na citološku analizu (analiza stanica). Nalaz citologa ukazuje da li se radi o normalnom tkivu, upali ili dobroćudnom odnosno zloćudnom tumoru.

Eksprimat dojki je citološka analiza iscjetka iz dojke.

RAK DOJKE

ČINJENICE:

• U razvijenim zemljama rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena
• Od raka dojke obolijeva jedna od 10 žena
• Svake godine u Hrvatskoj od njega umire preko 700 žena

NAJČEŠĆE NASTAJE KOD ŽENA:

• Starijih od 50 godina
• Koje su u obitelji imale oboljele od ove bolesti
• Koje nikad nisu rađale
• Koje su prvo dijete rodile nakon tridesete

UTJEŠNO JE: Gotovo 9 od 10 oboljelih može preživjeti ako se pravodobno počne liječiti.

BUDITE NA OPREZU:

Pregledajte jedanput mjesečno svoje dojke!
Ako ste u dobi od 20 do 40 godina, obavite liječnički pregled dojki svake tri godine.
U dobi od 40 godina obavite prvu mamografiju.
Žene između 40 i 49 godina neka se podvrgnu liječničkom pregledu svake godine, a mamografiju neka učine jednom u dvije godine.
Za starije od 50 godina preporučljivo je obaviti liječnički pregled i mamografiju svake godine.

OBRATITE SE LIJEČNIKU AKO:

Nađete kvržicu na prsima ili bilo kakvu drugu promjenu